U Njemačkoj postoji zaštita radnika: firma mora poštovati određena pravila za sigurnost i zdravlje zaposlenica i zaposlenika. To uključuje, na primjer, odgovarajuću radnu odjeću, redovne pauze i radno vrijeme. U velikim firmama postoji zastupništvo zaposlenika, odnosno radničko vijeće. Ako imate problem, možete razgovarati s radničkim vijećem. Radničko vijeće u tom slučaju razgovara s vašom nadređenom ili nadređenim.

Radno vrijeme ovisi od vašeg zanimanja i radnog ugovora (vidi tekst "Početak rada"). Na primjer, ako ste medicinska sestra ili medicinski tehničar u bolnici, radit ćete u smjenama: ponekad ujutro, ponekad navečer ili noću.

U uredu obično imate uredovano radno vrijeme. Počinjete ujutro i završavate rad nakon 8 ili 9 sati. U uredu često imate i fleksibilno radno vrijeme, što znači da možete početi raditi u 8 ili 9 ujutro i otići ranije ili kasnije navečer. Na svakom radnom mjestu imate barem jednu pauzu, često je to pauza za ručak od 30 ili 60 minuta. Sve više poslodavaca nudi mogućnost rada od kuće, tj. iz kućnog ureda. Uobičajeno je raditi 38–40 sati sedmično. Također postoji mogućnost rada na pola radnog vremena, npr. 50%, što je otprilike 20 sati sedmično. Ako imate djecu ili ste dodatno samozaposleni, to je jedna od opcija. U Njemačkoj postoji minimalna plaća: poslodavci ne smiju plaćati zaposlenicama i zaposlenicima manje od 12,41 eura po satu (prema podacima iz 2024.god.).

Svaka zaposlenica i svaki zaposlenik ima određeni broj dana odmora godišnje. Morate aktivno zatražiti godišnji odmor, a nadređena osoba mora odobriti. Možete raspodijeliti godišnji odmor tokom cijele godine. Često možete uzeti odmor kada želite, ali ponekad ne možete uzeti odmor jer u firmi ima mnogo posla. Ponekad morate uzeti odmor kada cijela firma koristi kolektivni godišnji odmor. Tokom odmora i dalje primate svoju platu.

Ako ste bolesni, morate odmah obavijestiti poslodavca i prijaviti da ste bolesni. To se zove prijava bolovanja. Poslodavci obično traže ljekarsko uvjerenje tek nakon tri dana (četvrtog dana) bolesti (vidi tekst „Zdravlje“). Ponekad poslodavci žele uvjerenje i ranije. Možete otići kod ljekara ili nazvati: U većini slučajeva možete prijaviti bolovanje kod svog ljekara putem telefona. Ljekar digitalno šalje bolovanje osiguravajućem društvu. Poslodavac ga zatim može vidjeti online. Ovo vrijedi za osobe sa zakonskim zdravstvenim osiguranjem. Ako imate privatno osiguranje, trebate uvjerenje na papiru koje morate sami dostaviti poslodavcu.

U nekim profesijama morate nositi radnu odjeću, na primjer na gradilištu za zaštitu od ozlijeda. Ponekad nosite i uniformu, na primjer pri radu na aerodromu. Ili morate nositi majicu s logom vaše firme kako bi klijenti znali da ste zaposlenica ili zaposlenik te firme.

Ako više ne možete ili ne želite raditi za svoju firmu, morate dati otkaz. Otkaz se uvijek daje pismeno. Postoji otkazni rok. Otkazni rok je obično tri mjeseca. Poslodavac vam također može dati otkaz, uz isti rok. Ako ste na probnom radu, otkazni rok je obično kraći, najčešće 2–3 sedmice. Ako se ne slažete s otkazom, imate tri sedmice za podnošenje žalbe.

Ako ste dobili otkaz ili se vaš ugovor na određeno vrijeme završava, morate se pravovremeno prijaviti Zavodu za zapošljavanje kao tražitelj posla, a zatim kao nezaposleni. Tada možete podnijeti zahtjev za naknadu za nezaposlenost i obično dobijate novčanu pomoć. Koliko dugo i koliko novca zavisi od mnogih faktora. Ako sami date otkaz, Zavod za zapošljavanje vam može dodijeliti period čekanja bez naknade, što znači da na početku nećete primati naknadu za nezaposlenost.

Ako ste već završili obrazovanje ili studije i radili određeni vremenski period, možete se dodatno obrazovati. Tako možete produbiti, proširiti ili ažurirati svoje znanje i vještine. Informacije možete dobiti kod Savezne agencije za rad, a možete i pohađati dodatne obuke. I centri za obrazovanje odraslih također nude široku ponudu. Mnoge firme također nude mogućnosti za obuku. Pitajte svog poslodavca.

Radite li kao freelancer ili freelancerica? Tada sami odlučujete kada, gdje i kako radite. Možete raditi iz kućnog ureda ili unajmiti vlastiti ured.

Ako želite osnovati preduzeće i uposliti zaposlenice i zaposlenike, morate prijaviti djelatnost poreznoj upravi i/ili službi za privredu. Također morate imati na umu određena prava i obaveze (vidi odjeljke u ovom tekstu: „Zaštita radnika“, „Radno pravo: radno vrijeme, odmor i bolest“ i „otkaz“).

Razmislite i o važnim osiguranjima za svoje preduzeće i zaposlenice i zaposlenike. Mnoge informacije možete pronaći na portalu za Osnivanje preduzeća.